|
Jezero Ciglana I Jezera Ciglana I i II su matične vode ŠRD“Dugo Selo“ pokraj kojih se nalazi Ribolovni dom te se tu održavaju većina aktivnosti koje provodi naše ŠRD. Od centra Dugog Sela udaljena su cca 3 km.
Opis jezera Jezero Ciglana I nastalo je nakon II svjetskog rata tj krajem 40 – tih godina kao rezultat iskapanja gline za potrebe obližnje ciglane. Ne znamo točan datum ali je jezero postajalo prije postanka našeg ŠRD – koje je osnovano 1956 godine tako da je to najstarije jezero u ovom području. Ima oblik slova L. Površina mu je oko 2 ha, a prosječna dubina 2,5 metara. Prednji dio jezera to jest onaj dio uz Ribički dom je ručno kopan tako da je on i plići i ujednačenijeg dna, dok je južni dio tj onaj prema jezeru Ciglana II dublji sa više lomova i potopljenog granja. Dno je većinom glineno sa nešto malo mulja koji se nataložio kao produkt truljenja lišća. Na jugo-istočnoj strani jezera nalazi se ispust (napravljen 11. 04.1982.) za reguliranje nivoa vode u jezeru i preko kojeg se ispušta višak vode u kanal Puhovec koji se nalazi s istočne strane jezera i jedan je od najvećih opasnosti za kakvoću vode u našim jezerima. Sa zapadne strane jezero je fizički odvojeno žicom od kompleksa stare ciglane te jednim dijelom graniči sa jezerom Ciglana II, sa južne strane graniči sa jezerom Ciglana II, a sa sjeverne strane omeđuje ga privatni posjed (polje i livada). Vodostaj jezera mijenja se u skladu sa padalinama jer se tako i nadopunjuje vodom. U samoj vodi ima vrlo malo zelenog raslinja i biljaka (trave). Ona se pojavljuje vrlo rijetko u ljetnim mjesecima i u manjim količinama ali amur joj ne da da se proširi. U zimskim mjesecima jugo-istočnu stranu jezera koriste dabrovi za stvaranje svojih nastamba (Kazotićeva graba iskopana 1983. godine) koji nakon veće posjete ribiča (ožujak) odlaze dublje u šumu do iduće zime. Na jezeru cijele godine obitava jedna porodica labuda koji ukrašavaju naša jezera i naučeni su na suživot s našim ribičima. Zadnjih desetak godina sva natjecanja koja se provode u organizaciji ŠRD „Dugo Selo“ provode se na tom jezeru te se nadamo da će ove 2009. godine ući u katalog natjecateljskih voda. Natjecanja se provode na sjevernoj i istočnoj strani i zadovoljava sve kriterije za provedbu natjecanja koje broji max 15 ekipa (45 natjecatelja). Većina ribolovnih mjesta su fizički odvojena jedno od drugog bujnim raslinjem koje je svake godine potrebno prorjeđivati i sječi. Poribljavanje Jezero se svake godine poribljava sa 1000 kg konzumnog šarana i 250 kg amura sukladno Gospodarskoj osnovi. Prijašnjih godina (do 1980. godine kad je izrađena Gospodarska osnova i od kad se pristupilo planskom poribljavanju) jezero je poribljavano uz šarana i amura sa grgečom, pastvrskim grgečom i štukom te babuškom. Vrlo je zanimljiva voda za ribolov jer obiluje šaranom, amurom , somom i štukom te bijelom ribom. U jezeru prirodno se mrijesti som i štuka te bijela riba. U ljetnim mjesecima ima dosta patuljastog somića koji zna biti prava napast za mekše mamce tako da se u toplijim vremenima treba loviti na tvrđe mamce (stari kuhani kukuruz daje odlične rezultate) sa jako malo mirisa kojeg u većini slučajeva patuljasti somić ne napada. Vrste riba koje obitavaju u jezeru U velikim količinama ima šarana, amura , soma , štuke. Od ostalih ribljih vrsta u većim količinama ima patuljstog somića, babuške, sunčanice (japanca) i grgeča te bijele ribe prvenstveno uklie, klena, crvenperke i žutooke i gavčice. Zna se uloviti pokoja plotica, jez, crnooka deverika (prije je bila zastupljena u velikim količinama ali joj je som došao glave) i pastrvski grgeč kojih ima u malim količinama. Napomenuo bih da je na tom jezeru 26. 04. 1996. godine pao som kapitalac 92,5 kg i 2,65 metara. |
Ribolovna područja 
